OSTRVO SA BLAGOM

Datum premijere: 19.09.2025.

Scena za decu Scena za decu
Trajanje 90' Trajanje 90'

OSTRVO SA BLAGOM

Datum premijere: 19.09.2025.

Scena za decu Scena za decu
Trajanje 90' Trajanje 90'

Predstava „Ostrvo sa blagom“ nastala je u koprodukciji Malog pozorišta „Duško Radović“ i „Grad teatar“ Budva, po motivima čuvenog romana...

Predstava „Ostrvo sa blagom“ nastala je u koprodukciji Malog pozorišta „Duško Radović“ i „Grad teatar“ Budva, po motivima čuvenog romana Roberta Luisa Stivensona.

U režiji i dramatizaciji Kokana Mladenovića oživljava uzbudljiva priča o dečaku Džimu Hokinsu, koji kreće u potragu za skrivenim blagom.

Pročitaj više

  • Autor: Kokan Mladenović po motivima romana „Ostrvo s blagom“ R. L. Stivensona
  • Režija i dramatizacija: Kokan Mladenović
  • Prevod originalne knjige: Dijana Radinović
  • Scenograf: Marija Kalabić
  • Kostimograf: Marina Vukasović Medenica, Margareta Marinković
  • Muzika: Irena Popović Dragović
  • Scenske borbe: Vukašin Stošić i Nikola Racković
  • Asistent scenografa: Anđelija Stanković
Kupi kartu

Reč reditelja

Nedostaju nam avanture, izazovi i putovanja. Čeznemo za sopstvenom herojskom pričom u kojoj ćemo, tragajući za gusarskim blagom, pronaći samoga sebe, spoznati ljubav, izdaju, prijateljstvo i junaštvo. Velike priče su one koje nas uvuku u svoj tok i nauče nečem važnom. „Ostrvo sa blagom“ Roberta Luisa Stivensona je predstava koja računa sa detetom u svima nama i veruje da je to dete spremno da otkrije i promeni svet. Isplovite sa nama, a mi vam obećavamo da se sa ovog putovanja nećete vratiti isti.

Kokan Mladenović

 

Uloge

Džim Hokins

Olivera Bacić Dragičević

Baka Hokins

Marijana Vićentijević Badovinac

Bil Bons, Ben Gan

Miloš Samolov

Doktorka Livzi

Aleksandra Anđelković

Baron Triloni

Nikola Malbaša

Crni Pas

Nikola Kerkez

Slepi Pju

Nenad Radović

Srećni Miki

Mihajlo Đorović

Grej

Goran Balančević

Ćutljiva Sju

Mina Nenadović

Kapetan Smolet

Bogdan Bogdanović

Dugački Džon Silver

Strahinja Blažić

Džon Bedžer

Mladen Vuković

Grej

Filip Stankovski

OSTRVO SA BLAGOM

Kad sam pošla na tavan nosila sam bit,
htela sam studio, da pravim TikTok hit.
Da raščistim taj stari svet što ne da mi da dišem,
A sada o tom svetu želim zauvek da pišem!
Prošla sam kroz buru i sve mreže su pale,
vetrovi i zvezde nove rime su mi dale.
Sabljom ‘mesto lajka štikliram šta volim,
kompas mi pokazuje za šta vredi da se borim:
Nije blago disko-škrinja što sija iz mraka
Blago je kad otkriješ koliko si jaka!

 

Kada smelo ploviš dok talasi te tuku,
Kad potopiš zlatne mamce što te na dno vuku.
Kada ne daš barabama da upravljaju brodom,
Kad im pokažeš zube i na zemlji i pod vodom.

 

Ti si branitelj sveta pred olujom što ga ruši
I sloboda se vijori na tvom jarbolu u duši
I mogu da ti prete i mogu da te jure,
Ali ti si pobednik na kraju avanture.

Tvoja Džim Hokins

Zanimljivosti o piratima

Da li su stvarni pirati bili kao oni u filmovima?
Većina elemenata koje vidimo u filmovima (poput crnih poveza preko oka, papagaja na ramenu i uzvika „Arrr!“) su izmišljeni. Oni su stvoreni da bi pirati izgledali zanimljivije u knjigama i filmovima. Stvarni pirati su bili mnogo suroviji i manje romantični nego što ih Holivud predstavlja.

Zašto su neki pirati nosili poveze preko oka?
Mnogi ljudi misle da su pirati nosili poveze jer su izgubili oko u borbi. Ali postoji i druga teorija – povez im je pomagao da se brže prilagode mraku! Kada silaze u taman podrum broda, skinuli bi povez i to oko koje je bilo u mraku već je bilo naviknuto na tamu. Probajte i sami ovo u mračnoj sobi – videćete, radi!

Šta je „Džoli Rodžer“?
Ovo je naziv za piratsku zastavu, a svaka posada i kapetan imali su svoju jedinstvenu verziju. Pored lobanje i ukrštenih kostiju, neke zastave su imale motive poput peščanog sata, oružja ili kostura. One su imale važnu ulogu u zastrašivanju neprijatelja.

Da li su pirati stvarno zakopavali blago?
Retko, ali se dešavalo. Velika većina pirata je odmah trošila svoj plen na hranu, piće i zabavu. Priče o zakopanom blagu su popularizovane kroz knjige poput „Ostrva s blagom“. Jedan od retkih pirata za koga se zna da je zakopao blago bio je kapetan Vilijam Kid – znao je da ga vlasti gone, pa je zakopao deo svog blaga kako mu ne bi bilo oduzeto. Ubrzo je uhvaćen, a blago je, ipak, otkriveno i zaplenjeno.

Šta su pirati jeli i pili?
Pirati su se hranili vrstom dvopeka koji se sporo kvario; takođe su jeli usoljeno meso, pasulj i žitarice, a mnogo ređe sveže voće i povrće koje se lako kvarilo. Pili su rum pomešan sa vodom, koji se nazivao „grok“. Osim opojnih svojstava, alkohol u rumu je omogućavao vodi da ostane pitka i na dužim putovanjima.

Da li je bilo pirata žena?
Da! En Boni i Meri Rid su bile čuvene piratkinje u 18. veku, jednako hrabre (i nemilosrdne!) kao pirati. Kineska piratkinja Ši Jan je komandovala flotom od preko 1.800 brodova!

Kako su pirati rešavali probleme?
Pirati su imali svoj „kodeks“ ili pravilnik. Svaka posada je imala svoj skup pravila koja su obuhvatala raspodelu plena, ponašanje u borbi i kažnjavanje u slučaju prekršaja. Kazne su bile stroge – od izbacivanja iz posade, do ostavljanja na pustom ostrvu.

Zašto su pirati voleli papagaje?
Ovo je mit. Papagaji su retko bili na piratskim brodovima, jer su bili egzotična roba koju su prodavali po visokoj ceni. Pojedini pirati su ih možda držali kao kućne ljubimce za „razgovor“, ali to svakako nije bila česta praksa.

Ko je bio najstrašniji pirat?
Čuveni Crnobradi (Edvard Tič) se smatra možda najstrašnijim piratom. Ovaj surovi pirat je navodno pre borbe uvezivao zapaljene fitilje u bradu kako bi izgledao kao demon! Njegov brod se zvao „Osveta kraljice Ane“.

Da li još uvek postoje pirati?
Da, ali današnji pirati koriste brze čamce umesto jedrenjaka i napadaju velike brodove umesto malih trgovačkih. Oni ne nose sablje već moderno oružje, a umesto blaga često traže otkupninu za posadu i brod. Kao i u istoriji, i danas su pirati ipak zanimljivi samo izdaleka, u pričama.